Okusom i teksturom koraba podsjeća na brokulu ili kupus, no nešto je blažeg i slađeg okusa.
Možete ju jesti sirovu, kuhanu, pečenu…
Koraba (zajedno s prokulicama, keljom i kupusom) pripada porodici krstašica, a Nacionalni institut za rak istražuje ju zbog njenih potencijalnih antikanceroznih svojstava. Okusom i teksturom koraba podsjeća na brokulu ili kupus, no nešto je blažeg i slađeg okusa. Zadebljala stabljika s korijenom nalikuje repi i može biti bijele, ljubičaste ili zelene boje s tamnozelenim listovima.
Koraba predstavlja pravi rudnik vitamina C – jedna šalica kuhane korabe sadrži 150 posto preporučenog dnevnog unosa vitamina. Također obiluje kalijem i sadrži više od deset posto preporučene dnevne količine vitamina E. Energetska vrijednost 100 grama svježe korabe iznosi 27 kcal/113 kJ.
U toj gramaži sadrži 6,2 posto ugljikohidrata, 1,7 posto proteina i 0,1 posto masti.
Lišće korabe bogato je vitaminom A pa kao takvo predstavlja sjajan izvor nutrijenata za zdravlje naših očiju, ali i za zdravlje kože. Njena se konzumacije preporučuje i protiv edema, kandide te virusnih problema.
Zanimljivo, koraba pomaže stabilizirati razinu šećera u krvi, zbog čega se preporučuje osobama koje imaju šećernu bolest.
Ako se trudite smršaviti, u svoj jelovnik svakako uključite korabu jer je siromašna kalorijama. S druge strane, bogata je vlaknima, što ju čini idealnom namirnicom za zdravlje i vitalnost.
Uz redovno konzumiranje svježih koraba možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca, dok kalij smanjuje povišen krvni tlak. Koraba uklanja zatvor, a neki rezultati istraživanja tvrde i kako pomaže u prevenciji raka debelog crijeva.
Štaviše, koraba ima blagotvoran učinak na zdravlje i snagu kostiju, limfnog sustava, vezivnog tkiva, zuba i desni. Ujedno ublažava otekline, kandidijazu i virusne infekcije.
Izvor: ordinacija