Lijekovi koji djeluju na središnji živčani sustav spadaju u najčešće korištene lijekove u razvijenom svijetu.
Kod mnogih bolnih stanja i stresnih životnih situacija opravdano je uzimanje lijekova koji djeluju na psihu. Međutim prije nego uzmemo bilo koji od njih , trebamo poznavati problem s kojim se susrećemo i samim tim određeni lijek od koga ćemo imati najviše koristi, da li od sedativa, antidepresiva ili antipsihotika.
Depresija i anksioznost prisutne su u svim dijelovima svijeta, pa i u zemljama u kojima je život miran i sređen. Tamo gdje vlada neizvjesnost i gdje je ugrožena egzistencija, kao u našj zemlji, ove su bolesti još učestalije. Budući da su emocije i raspoloženja – nimalo romantično – neurofiziološki procesi u mozgu, razumljivo je da se za njihovu normalizaciju primjenjuju i kemijska sredstva.
Nažalost, u nas su najpopularniji sedativi, s kojima valja biti vrlo umjeren, dok od djelotvornijih i neštetnih antidepresiva mnogi neopravdano zaziru.
Smiriti ili oraspoložiti, pitanje je sad
Vodi računa da su sedativi, koje je ispravnije zvati anksioliticima ili sredstvima za smirenje, opravdani kod anksioznog poremećaja, kojeg obilježavaju tjeskoba, strah, strepnja, uzrujanost, zabrinutost i napetost. Ti lijekovi iz klase benzodiazepina djeluju vrlo brzo i “smiruju živce”. Pomažu i kod nesanice pa mnogi posežu za njima kad im san ne ide na oči. Štoviše, neki bez njih ne mogu zaspati.
Na nesreću, sredstva za smirenje kod mnogih korisnika s vremenom djeluju sve slabije i slabije, pa im je potrebno povećati dozu da bi učinak bio jednak kao ranije. Druga nezgodna pojava jest pojačana nervoza i napetost nakon prestanka uzimanja lijeka.
Zbog potencijalnog razvoja ovisnosti i navike, upućeniji liječnici ne propisuju ove lijekove na dugi rok. Ako pacijent nema anksiozni, nego depresivni poremećaj, ne bi mu uopće trebalo davati sredstva za smirenje, jer mu mogu pogoršati stanje.
Na pogrešnu primjenu lijekova godinama upozorava i prof. Miro Jakovljević s KBC Rebro, vodeći hrvatski autoritet za psihofarmake: “U mnogim se zemljama anksiolitici nekritički i neracionalno troše, dok se antidepresivi uzimaju manje no što bi trebalo.“
Pred liječnikom budi iskrena
Liječnicima bi posao izbora lijeka bio lakši kad bi pacijenti znali ispravno opisati svoje psihičko stanje. Mnogi pri posjeti liječniku opće prakse ili psihijatru kažu da su nervozni, napeti i pod velikim stresom, iako su zapravo potišteni i tužni, što su simptomi depresije, a ne anksioznosti.
Budući da ljudi radije priznaju da su anksiozni nego depresivni, dijagnoza anksioznosti postavlja se češće no što bi bilo primjereno, dok se istovremeno propušta postaviti dijagnoza depresije. Posljedično, milijuni depresivnih ljudi širom planeta gutaju sredstva za smirenje umjesto antidepresiva, što im produbljuje depresiju.
Patiš li od duševnih boli, opiši ih liječniku što preciznije i iskrenije da bi ti propisao prikladnu vrstu lijeka. Muči li te kronična anksioznost, dobar te liječnik neće duže od par tjedana držati na sredstvima na smirenje, već će te prebaciti na antidepresive, jer oni pomažu i kod napetosti i zabrinutosti.
Brojni antidepresivi imaju i prateći smirujući učinak, samo što on nastupa nakon više tjedana korištenja, a ne odmah kao u slučaju sredstava za smirenje. Osim šireg spektra djelovanja, u prilog antidepresivima govori i podatak da ne izazivaju ovisnost i naviku.
Imaj na umu da je psihofarmake dopušteno nabavljati samo uz liječnički recept ili povijest bolesti u kojoj je takav lijek preporučen. Bez recepta smiju se kupiti biljna sredstva za smirenje, poput valerijane, ili protiv depresije, kao što je gospina trava.
Mali rječnik pojmova
Anksiolitik: Lijek protiv anksioznosti (tjeskobe). Smiruje napetost, zabrinutost i uzrujanost. Ne valja ga uzimati više od nekoliko tjedana uzastopno. Sinonimi za anksiolitike su sredstva za smirenje ili trankvilizanti.
Sedativ: Vrlo jako sredstvo za smirenje.
Antidepresiv: Lijek protiv depresije (potištenosti). Aktivira živčani sustav i diže raspoloženje. Neki antidepresivi djeluju i protiv anksioznosti.
Stabilizator raspoloženja: Sredstvo koje se rabi kod bipolarnog poremećaja (manične depresije). Sprečava ulazak u manično (euforično) stanje.
Antipsihotik: Lijek protiv psihotičnih poremećaja, primjerice shizofrenije. Uklanja halucinacije i vraća oboljelog u stvarnost.
Izvor: novi.ba
Leave a Reply