Dok stres oslabljuje imuno sistem, postajemo osjetljiviji na viruse, a zagrljaji smanjuju količinu stresa i pomažu tijelu u borbi protiv “neprijatelja” pa su ljudi koji se grle rjeđe bolesni.
Magnetna rezonancija se u medicini koristi za tačnu procjenu različitih bolesti ili stanja.
Slikom sebe i svog dvomjesečnog sina Percyja naučnici su htjeli da uporede razlike između dječjeg i majčinog mozga, odnosno, kako je rekla, “početnog” i konačnog proizvoda.
Bebin mozak je glatkiji i tamniji jer ima značajno manje bijele materije.
– Način na koji govorimo, pjevamo, držimo se, grlimo i igramo sa bebama oblikuje temelje mozga kako dijete raste – rekla je.
Njen “eksperiment” samo je jedan od “napora” nauke u dokazivanju blagodati ljudskog kontakta. Studija za studijom pokazuje da već prvi, takozvani kontakt koža o kožu koji se odmah nakon porođaja dogodi u porodilištima podstiče neurorazvoj bebe, utiče na veći IQ djeteta, ali i snižava nivo agresije.
Naime, dok se mazite, ili samo grlite s nekim do koga vam je stalo, tijelo otpušta hormon oksitocin, koji vas smiruje i omogućuje da se bolje nosite sa stresom.
Pritom, dok tijelo u toplom zagrljaju proizvodi više spomenutog hormona sreće, snižavaju se razine hormona stresa – doze kortizola opadaju i napetost nestaje.
Takođe, nakon povrede brižan zagrljaj ili nježan dodir pruža više od moralne podrške. Hormon oks
Izvor: novi.ba