OVO JE BILJNI ASPIRIN- Liječi mokraćne organe, bolesti krvi, reumatske tegobe, bolesti crijeva, disajnih organa, slab imunitet, žuč…(RECEPT)

Čaj od cvjetova končara brijestolisne priprema se tako da se bilje prelije sa vrućom vodom, poklopi, te pusti da odstoji 1-2 sata, nakon čega se procijedi.

Končara brijestolisna (flores et simulates spiraeae) iz porodice ružovki poznata je kao adsirigent, anticelulitik, antiinflamatorik, antidiareik, antipiretik, antireumatik, antiseptik, aromatik, antiulkus, antibakterik, dijaforetik, diuretik, detoksikant, homeopatik, holeretik, laksativ, tonikum i vermifug .

Neka od njenih drugih imena su brijestolisna končara, buditeljica, končara, medunika, brestovolistna sračica i osinak.

U narodnoj medicini veću primjenu u liječenju bilježi tek u 17. vijeku kao lijek za boginje, razna grozničava stanja, proliva i iskašljavanja krvi. Njemački hemičar je 1839. izolovao salicin iz cvijeta Končara buditeljice, a 1853. već se nazirao preparat današnjeg aspirina, acetilsalicilna kiselina.

Ova višegodišnja biljka visine i do dva metra, s uglato, jakom, crvenkastom i čvrstom stabljikom, u gornjem dijelu razgranana, sa sastavljenim perastim isprekidanim listovima. Cvjetovi bijelo-žuti tvore višestruke metličaste cvatove na vrhu stabljike. Korijen je vretenast i neodebljan.

Cvjeta od juna do avgusta. Miris joj je jak i ugodan, po medu, ukus aromatičan. Ukus svežeg korena je nalik na vanilu. Raste u velikom broju na obroncima brda, planina, vlažnim livadama i močvarnim mjestima, sunčanim mjestima, livadama, poljima, među drvećem i grmljem, jarcima, uz potoke i pruge.

Sabiru se listovi prije cvjetanja kao i gornji dio biljke u cvatu zajedno s listovima. Suši se na toplom i prozračnom mjestu u hladu. Pohranimo u hermetičku ambalažu. Korijen očistimo od zemlje, izrežemo i sušimo na toplom mjestu. Suhe listove možemo koristiti za aromatizovanje raznih napitaka.

Ponekad razni nazivi biljaka mogu izazvati niz zabuna i problema kod početnika u branju ljekovitog bilja, a da ne govorimo koliko je teže ako se koriste i različiti latinski nazivi u samoj literaturi.

Tako je to i sa buditeljicom koju sam ispočetka upoznao pod nazivom brijestolisna končani ili Filipendula ulmaria – hekopetala, ili Spiraea ulmaria, a poradi sličnosti s Končarom Filipendula vulgans ili Spiraea Filipendula pod nazivom suručica ili suručka, nastala je mala zbrka u glavi dok to nisam u potpunosti savladao i kod ostalih biljka, piše Ivan Lesinger.

Ovo spominjem poradi obraćanja veće pažnje uvažavanju latinskih imena biljaka i njenih sinonima, jer isključivo samo pod latinskim imenom stičemo određenu sigurnost. Svake godine rado berem cvjetove Končara brijesiolisne koje preporučujem kao prirodni aspirin, biljku koja se mora naći u kućnoj biljnoj apoteci jer je dobra biljka za liječenje:

– Mokraćnih organa (upalnih stanja bubrega, bešike i mokraćnih kanala, infekcija sa bakterijama i to s E Coli, katara bešike, kod kamenaca i peska, slabog rada, kod bubrežnih kamena).

– Bolesti krvi i to naročito kod poremećaja zgrušavanja te se koristi za antitrombozni učinak.

– Vodenih bolesti (pojačava izlučivanje većeg volumena mokraće, kod svih vodenih otoka, kod zadržavanja mokraće ili teškog mokrenja, vode u abdomenu, ascites, Hidrops, u zglobovima, otoka nogu, oligurija, vode u stomaku, grudnih bolesti s vodom, bolesti s nastankom edema i tuberkuloze).

– Reumatskih tegoba (uspješno odstranjuje mokraćnu kiselinu i ureu iz krvi, što je od velikog značaja u liječenju gihta i reume, poradi sadržaja salicina dobro djeluje kod reumatičkih bolova i to mišića i zglobova, otečenih zglobova i bolnih zglobova).

– Čišćenje krvi (detoksikacija organizma i prečišćavanje krvi).

– Bolesti crijeva i želuca (raznih proliva, krvarenja crijeva, erozivni procesi na sluznici želuca, gastritis, ulkus, polipa, ulceroznog kolitisa, hiperaciditetom i parazita iz crijeva).

– Škrofuloze (otečeni limfni čvorovi i otoke čvorova).

– Bolesti disajnih organa (prehlade, gripa, infekcija, viroza, upalnih slanja, poradi izazivanja jakog znojenja ako se čaj pije vruć).

– Celulita.

– Slabog imuniteta kojeg uspješno jača.

– Lomova kostiju i groznice.

– Visoke telesne temperature.

– Žuči.

– Gojaznosti ili debljine.

Adstrigentno svojstvo biljke koristimo za ispiranje gnojnih rana ili raznih kožnih nečistoća.

Potrebno je ukazati na pravilan način upotrebe cvijeta Končara u pripremi čajnog oparka. Poradi sastojaka u cvijetu koji su lako isparljivi te koji kod pripreme čaja lako ispare. Čaj od cvjetova Končara pripremamo tako da bilje prelijemo s vrućom vodom i odmah poklopimo, te pustimo da odstoji 1 do 2 sata, te procijedimo.

Zapadna pučka medicina rabi je kao aromatik, antibakterik, antireumatik, antiseptik, antipiretik, adstrigent, diuretik, diaforetik, homeopatik, karminativ, tonik, za liječenje artritisa, bolova, čira na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, dječijeg proliva, difterije, dizenterije, groznice, gastritisa, grozničavih bolesti, gihta, glavobolje, influence, hiperaciditetom, ogrebotina, pneumonije, prehlade, reumatskih tegoba, srčanih aritmija, slomljenih kostiju i upalnih stanja.

Kontraindikacije nisu poznate, osim kod uzimanja većih količina.

Izvor: web-tribune.com

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*